Amerikanizmi

Sadržaj

• Primjeri amerikanizama
• Više amerikanizama (objašnjeno)

The amerikanizmi Riječi su preuzete iz indijanskih jezika i korištene u drugim jezicima. Za primjere: duhan, čokoladna viseća mreža.

Primjer su jezične posudbe, odnosno upotrebe riječi iz drugog jezika u govornicima određenog jezika.

Pojam se također koristi Amerikanizam u komplementarnom smislu: riječi iz stranih jezika (prvenstveno iz jezika kolonizatora, španjolskog i engleskog) koje su modificirane za upotrebu među populacijom indijanskih stanovnika.

Odnosi između španjolskog jezika i indijanskih jezika vrlo su česti zbog intenzivne razmjene između kolonizatora i autohtonih ljudi.

Mnoge vrste (i životinje i biljke) pronađene u Americi nisu imale španjolsko ime zbog jednostavne činjenice da ih Španjolac nikada nije vidio. Stoga mnoge riječi koje trenutno koristimo u španjolskom dolaze iz maternjih jezika.

Vidi također:

• Latinski glas overs
• Lokalizmi (iz različitih zemalja)
• Stranci

Primjeri amerikanizama

1. Čili paprika (iz Taína)
2. Alpaka (iz Aymare "all-paka")
3. Slatki krumpir (iz Taína)
4. Kakao (iz nahuatl "cacáhua")
5. Cacique (podrijetlom iz naroda Kariba)
6. Aligator (iz Taina)
7. Sud (s kečuanskog jezika)
8. Guma (s kečuanskog jezika)
9. Ranč (s kečuanskog jezika)
10. Čapulin (iz Nahuatla)
11. Žvakaća guma (iz Nahuatla)
12. Čile (iz Nahuatla)
13. Kukuruz (iz kečuanskog "choccllo")
14. Cigara (od maja)
15. Koks (iz kečuanskog "kuka")
16. Kondor (iz kečuanskog "cúntur")
17. Kojot (iz nahuatla "kojotl")
18. Prijatelju (iz Nahuatla)
19. Guacamole (iz Nahuatla)
20. Đubrivo (iz quechua "wánu" što znači gnojivo)
21. Iguana (s Antillea)
22. Poziv (s kečuanskog jezika)
23. Papiga (karipskog podrijetla)
24. Torba (s Antillea)
25. Malon (Mapuchea)
26. Kukuruz (iz taino "mahís")
27. Maraca (iz Guaraníja)
28. Pariti (s quechua "mati")
29. Rea (iz Guaraníja)
30. Ombu (iz Guaraníja)
31. Avokado (s kečuanskog jezika)
32. Pampas (s kečuanskog jezika)
33. Papa (s kečuanskog jezika)
34. Papaja (karipskog podrijetla)
35. Vreća za stvari (iz Nahuatla)
36. Kanu (karipskog podrijetla)
37. Cougar (s kečuanskog jezika)
38. Quena (s kečuanskog jezika)
39. Tamale (iz Nahuatla)
40. Tapioka (od tupí)
41. Rajčica (iz nahuatla "tomatl")
42. Toucan (iz Guaraníja)
43. Vicuña (iz kečuanskog "vicunna")
44. Yacaré (iz Guaraníja)
45. Juka (iz Taína)

Više amerikanizama (objašnjeno)

1. Avokado. Ovo voće, koje se naziva i avokado, dolazi iz središta današnjeg Meksika. Ime mu potječe iz jezika Nahuatl, jezika prije astečke kulture. Trenutno se avokado uzgaja u tropskim područjima i izvozi po cijelom svijetu.
2. Roštilj. Običaj je kuhati meso obješeno na rešetku iznad žara, koja se naziva i roštilj. Riječ roštilj dolazi iz arawačkog jezika.
3. Kikiriki. Naziva se i kikiriki, mahunarka, odnosno oblik sjemena koji se, u ovom slučaju, nalazi u mahuni. Europljani su to znali tijekom osvajanja Amerike, jer su ih konzumirali u Tenochtitlanu (današnji Meksiko). Ime mu potječe iz jezika Nahuatl.
4. Canarreo. Skup pomorskih kanala formiranih u blizini obale. To je izraz koji se koristi na Kubi.
5. Kanu. Oni su uski čamci koji se kreću veslanjem. Autohtoni su ih narodi gradili drvom breze i koristili sok drveća. Sredinom 20. stoljeća proizvodili su se od aluminija, a trenutno od stakloplastike.
6. Od mahagonija. Drvo određenih stabala tropskog pojasa Amerike. Ima tamnocrvenu boju koja ga razlikuje od ostalih vrsta drveta. Koriste se u izradi ormara (izrada drvenog namještaja) jer je s njima lako raditi i jer su otporne na parazite i vlagu. Najbolje gitare također su izrađene od mahagonija.
7. Ceiba. Cvjetno stablo karakterizirano žaocima na deblu mladih primjeraka. Naseljavaju tropske šume današnjeg Meksika i Brazila.
8. Čokolada. Ni čokolada ni kakao nisu bili poznati izvan Amerike prije osvajanja. Izvorni narodi Meksika konzumirali su ga kao piće, a njegova neograničena konzumacija bila je nagrada za najistaknutije ratnike u meksičkoj kulturi. Koristila se kao valuta razmjene između različitih kultura. Europljani su ga poznavali zahvaljujući četvrtom putovanju Kristofora Kolumba 1502. godine i prihvatili njegovo ime.
9. Krijesnice. Naziva se i tucu-tucus, a njegovo znanstveno ime je pirofor. To je bioluminiscentni (svjetlosni) kukac srodan krijesnicama, ali s dva svjetla u blizini glave i jednim na trbuhu. Žive u šumovitim područjima Amerike, u toplim područjima poput tropskih i subtropskih područja.
10. Kolibri Među najmanjim vrstama ptica koje postoje. Kad su ih otkrili u Americi, Europljani su ih neumorno lovili kako bi svoje perje koristili kao ukras za kostimografske dodatke, što je dovelo do izumiranja raznih vrsta.
11. Viseća mreža ili viseća mreža. To je izduženo platno ili mreža koja, kada je svojim krajevima veže za fiksne točke, ostaje ovješena. Na njima se nalaze ljudi koji ih koriste za odmor ili spavanje. Riječ viseća mreža dolazi iz jezika Taíno, koji je postojao na Antilima u vrijeme osvajanja. Viseće mreže koristili su se u Americi, a pomorci su ih od 16. stoljeća prihvatili, kojima je koristila mobilnost viseće mreže: ona se kreće brodom i osoba koja u njoj spava ne može pasti, kao što bi se dogodilo s fiksnim krevetom.
12. Uragan. Meteorološki fenomen koji ima zatvorenu cirkulaciju oko središta niskog tlaka. Javljaju se jaki vjetrovi i kiša. Tipični su fenomeni tropskih područja, pa se španjolski susret s njima dogodio tijekom kolonizacije središnje regije američkog kontinenta.
13. Jaguar ili jaguar. Mačja vrsta roda pantera. Ime potječe od riječi "yaguar" što na guarani znači zvijer. Boja dlake može varirati od blijedo žute do crvenkasto smeđe. Također ima zaobljena mjesta koja mu omogućuju da se kamuflira. Izgleda puno poput leoparda, ali je veći. Živi u američkim džunglama i šumama, odnosno Španjolci to nisu znali prije osvajanja, a njegovo su ime morali naučiti od Guaraníja.
14. Pončo. Ime je ovaj odjevni predmet dobio po kečuanskom jeziku. To je pravokutnik teške i guste tkanine koji u svom središtu ima rupu kroz koju prolazi glava, što omogućava tkanini da visi preko ramena.
15. Duhan. Iako se može činiti iznenađujućim, europski narodi nisu koristili duhan prije osvajanja. U Europi se počeo koristiti u 16. stoljeću. Međutim, vjeruje se da se u Americi konzumiralo čak tri tisuće godina prije Krista. Domaći su ga narodi koristili za pušenje, žvakanje, jelo, piće, pa čak i za izradu masti za razne ljekovite funkcije.

Vidi također:

• Kečuizmi
• Nahuatl riječi (i njihovo značenje)

Slijedite sa: